EMOCIJE, STRES, MOTIVACIJA
Emocije
OSNOVNE:
-urođene
-pojavljuju se u ranom razvojnom razdoblju
-urođena univerzalna facijalna ekspresija
-radost,tuga,iznenađenje,ljutnja,strah,gađenjeSLOŽENE/SEKUNDARNE:
-uzrokuju ih različiti događaji
-nisu urođene već naučene
-nemaju urođenu facijalnu ekspresiju već se različito izražavaju
-nastaju kombiniranjem osnovnih
-npr. ljubomora, krivnja, zavist, razočarenje...[1]Istraživanja odgojno - obrazovnog procesa tvrdi sa su dominantne emocije dosada i strah. Dominiraju neugodne emocije, ali isto tvrde da je moguće promijeniti stanje i postići dominaciju ugodnih emocija. [4]
Stres
"Stanje u kojem pojedinac ne može ispuniti zahtjeve koje okolina pred njega postavlja."-Richard Lazarus
određena količina stresa je u nekim slučajevima pozitivna
-pokreće i aktivira naše sposobnostidugotrajno izlaganje stresu
-preveliko psihičko i fizičko opterećenje za organizamintezitet stresa ovisi o našem tumačenju onoga što nam se dogodilo
najčešći izvori stresa
1. bolesti, povrede, medicinski tretmani
2.životne promjene
3.svakodnevne situacije
4.traumatski događajireakcije na stres:
-tjelesne
-psihičke
-ponašanjesuočavanje usmjereno na problem:rješavanje problema
suočavanje usmjereno na emocije:smanjenje emocionalne napetosti [1]
Motivacija
stanje unutar pojedinca koje potiče, usmjerava i održava
dinamična i promjenjiva ovisno o cilju i situaciji
motivi se djele na:
-biološki motivi
-psihosocijalni motivivrste motiva:
-intrinzični motivi:unutarnji poticaji ->znatiželja, interes
-ekstrinzični motivi:vanjski poticaji-> novac, ocjena[1]
Emocije su afektivni psihički procesi koje prikazujemo tjelesnim i izražajnim promjenama i subjektivnim doživljajem.
Važno je razlikovati emocije od raspoloženja.
Emocije -> kratkotrajne, jačeg intenziteta i jasnog uzroka. Raspoloženja -> dugotrajnija, srednjeg intenziteta i nisu uvijek jasnog uzroka.
Tjelesne promjene koje prate emocije regulira hipotalamus. Prisjetimo se, hipotalamus regulira rad vegetativnog živčanog sustava (simpatikus i parasimpatikus) i poveznica je s hipofizom koja aktivira ostale žlijezde s unutarnjim izlučivanjem.
Kod emocija-> aktivan hipotalamus koji daje naredbu vegetativnom živčanom sustavu, tj. simpatikusu (kod straha) da širi zjenice, širi dušnice, ubrzava rad srca, širi krvne žile, itd. Uz to, daje naredbu i hipofizi da počne izlučivati hormone za aktivaciju nadbubrežnih žlijezdi i gušterače. Nadbubrežne žlijezde zatim izlučuju hormone adrenalin i noradrenalin, a gušterača glukozu. Kod emocije tuge aktiviran je parasimpatikus kako bi se očuvala energija.
[2]
Stres je stanje u kojem se pojedinac nalazi kada je suočen s problemima ili očekivanjima koje ne može riješiti.
Intenzitet stresa ovisi o: obilježjima stresora, socijalnoj potpori i kognitivnoj interpretaciji. Kognitivna interpretacija može biti primarna i sekundarna. Primarna – „Što znači to za mene?“, a sekundarna – „Mogu li se s time nositi?“.
Znakovi stresa: emocionalni, tjelesni, bihevioralni (ponašajni) i kognitivni.
Emocionalni – strah, tuga, srdžba...
Tjelesni – znojenje, lupanje srca, bol u želucu, povećanje ili smanjenje teka...
Bihevioralni – pušenje, alkoholiziranje, samoozlijeđivanje...
Kognitivni – nemogućnost učenja ili pamćenja, rastresenost...
3.
Kod suočavanja sa stresom možemo (PIK):
Prihvatiti situaciju
Izbjegavati situaciju
Kontrolirati situaciju: usmjeravanje na problem ili na emocije
[2]
Motivacija je proces koji nas usmjerava prema cilju.
Motiv je svaka pobuda koja nas usmjerava prema cilju.
Vrste motivacije : ekstrinzična i intrinzična.
Ekstrinzična motivacija uzrokovana je vanjskim motivima, npr. pohvalom, kaznom, plačom, društvom.
Intrinzična motivacija je uzrokovana unutarnjim motivima, npr, željom, ljubavlju ili interesom za nešto.
2.Vrste motiva : biološki i psihosocijalni.
3. Motivacijski ciklus:
Motiv –> instrumentalno ponašanje –> barijere(prepreke) – >cilj.
4.SUKOB MOTIVA:
Sukob motiva: sukob višestrukog privlačenja, sukob višestrukog odbijanja, sukob istovremenog privlačenja i odbijanja, sukob višestrukog istovremenog privlačenja i odbijanja.[2]
Motivacija -bez nje nije moguće poticati kreativnost, stvaralaštvo i inovativnost[5]
Mehanizmi motiviranja polaze od tri ključna faktora: potreba, djelovanja i zadovoljenja potreba
Motivacija je usmjerena na ljudske aktivnosti koje čovjek ispunjava kako bi došao do željenog cilja pomoću njegovih nezadovoljenih potreba. [6]
Motivacija ne traži emocije
Malo mudrih misli
Misao nije mi sad do toga odavno je poznata kao ubojica produktivnosti. Ova fraza je presudila nebrojenim dostignućima i satima produktivnosti.
Ipak, svi mi dozvoljavamo da se iste okolnosti neprekidno ponavljaju jer odbijamo da priznamo jednostavnu istinu: da bismo nešto postigli, nisu važne naše emocije, niti osećaj.
Vrlo često sami ubijemo svoju motivaciju i ne započinjemo svoj zadatak samo zbog toga kako se osjećamo u određenom trenutku. Kada bi osjećaji bili neophodni da se završe obaveze, mnogo ljudi uopće ne bi ni odlazilo na posao. Negativne emocije se prebrode zato što drugog izbora nema. Isto vrijedi i za sve one stvari kojima se želimo baviti, ali nas neka emocija, na primjer strah, sputava u tome.
Kada sljedeći put primjetite da nešto ne želite raditi i da odlažete početak novog zadatka, zastanite i postavite sebi pitanje: Otkad se ja to moram osjećati raspoloženo za rad da bih postigao rezultate? Zatim se, jednostavno, usmjerite na posao. Ovo je veoma moćan pristup problemu koji će vam pomoći da ustanete iz kreveta i budete produktivni, čak i onda kada se osjećate drugačije. Neka vam ovo pitanje služi kao mantra samo mjesec dana i to će biti dovoljno da primjetite kako vam se život mjenja u pozitivnom smjeru.
Najvažnija odlika ove strategije nije ta što se ona može primjeniti na one stvari, odnosno zadatke kojima se uopće ne bismo željeli baviti, već i na one zadatke koje želimo izvršiti, ali se iz bilo kog razloga osjećamo nevoljno ili nesigurno. Loš dan na poslu može uništiti vašu motivaciju da nakon posla kvalitetno provedete svoje vrijeme sa voljenim osobama. Isto tako može sputavati vašu namjeru da radite na nekom osobnom projektu kojem ste se radovali. Zapamtite, ne morate se osjećati entuzijastično da biste započeli i završili bilo šta od toga. Čim budete savladali tu početnu barijeru, postati će vam mnogo lakše doći do onakve radne energije kakvu ste svo vrijeme čekali. [3]
IZVORI
[1] Bilježnica iz psihologije kod prof. Katarine Pecek-Britvić godine 2017.
[2] ThePSara(2013) Psihologija za maturu. Dostupno 2.6.2017. na http://psihologijazamaturu.blogspot.hr/2013/04/emocije-i-motivacija.html
[3]edukacija.rs(2015) Motivacija ne traži emocije.Dostupno 2.6.2017. na http://edukacija.rs/motivacija/motivacija-ne-trazi-emocije
[4] Bognar, L., Dubovički, S., (2012) Emotions in the Teaching Process. Dostupno 2.6.2017. na http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=118380
[5]Buntak, K., Drožđek, I., Kovačić, R.,(2013) MATERIJALNA MOTIVACIJA U FUNKCIJI UPRAVLJANJA LJUDSKIM POTENCIJALIMA. Dostupno 2.6.2017. na http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=149147
[6] Jukić, D., Krznarić, V., (2016)MOTIVACIJSKI FAKTORI UPRAVLJANJA LJUDSKOG POTENCIJALA U ŠKOLSKOM MENADŽMENTU. Dostupno 2.6.2017. na http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=101183
Izvori slika: